Hrvatska godišnje baca čak 480 tisuća tona hrane

BrodPortal/ilustracija

U Hrvatskoj se godišnje baci oko 480 tisuća tona hrane, odnosno približno 120 kilograma po stanovniku. To je tek nešto manje od prosjeka Europske unije, koji iznosi oko 130 kilograma. Podaci su predstavljeni na konferenciji „Hrana bez otpada“, održanoj pod nazivom „Održiva budućnost Hrvatske: klima se čuva i na tanjuru“. U fokusu su bila konkretna rješenja za smanjenje bacanja hrane, ali i važnost doniranja hrane te razvoja banaka hrane.

Na problem otpada od hrane ne treba gledati samo kroz zaštitu okoliša. Kako je istaknuto na konferenciji, riječ je i o etičkom pitanju, održivoj poljoprivredi te odgovornijem odnosu prema resursima. Brz način života često dovodi do toga da kupujemo više hrane nego što možemo potrošiti. Istodobno, trgovci i proizvođači moraju pažljivo planirati zalihe jer velik broj namirnica ima kratak rok trajanja. Za smanjenje otpada zato je potrebna suradnja svih – od države i lokalne zajednice do trgovaca, ugostitelja, proizvođača i potrošača.

Smanjenje otpada počinje u vlastitom domu. Jedan od najjednostavnijih koraka je kupovati onoliko koliko nam je stvarno potrebno, a višak hrane pravilno čuvati, zamrznuti ili iskoristiti za pripremu novog obroka. Važno je i pravilno rasporediti namirnice u hladnjaku. Jabuke, banane i kruške proizvode etilen koji ubrzava sazrijevanje, pa ih je bolje držati podalje od osjetljivih namirnica poput salate, brokule i krastavaca. Povrće je najbolje čuvati u zasebnoj ladici s više vlage, dok voće poput avokada, banana i rajčica treba držati na sobnoj temperaturi dok ne sazrije, a potom ga premjestiti u hladnjak.

Posebnu pažnju treba obratiti i na oznake na ambalaži. „Upotrijebiti do“ označava rok do kojeg je hrana sigurna za konzumaciju, dok „najbolje upotrijebiti do“ označava razdoblje u kojem proizvod zadržava najbolju kvalitetu. Korisno je primjenjivati i FIFO pravilo – „first in, first out“. Namirnice koje su dulje u hladnjaku i kojima se približava rok trajanja treba staviti naprijed, dok novije proizvode možemo smjestiti iza njih.

Kupnja sezonskih i lokalnih proizvoda također može pomoći u smanjenju otpada. Takva hrana često kraće putuje do potrošača, a kupnjom od lokalnih proizvođača dio novca ostaje u lokalnoj zajednici. Manje bacanja hrane znači manje potrošenih resursa, manje otpada i odgovorniji odnos prema okolišu. Promjene počinju malim svakodnevnim odlukama, već pri sljedećoj kupnji.